Seminar Šah za djecu sa autizmom i kako šah može pomoći djeci sa autizmom“ je organizovala svjetska šahovska organizacija FIDE, a voditelj seminara je bila Anastasija Sorokina, potpredsjednica FIDE

Seminar je održan onlajn, 29.marta 2021. Trajao je dva sata i održavao se preko Zoom platforme. Učestvovalo je 130 predstavnika šahovskih federacija i FIDE akademija. Među učesnicima seminara su bili i Judit Polgar, Artur Jusupov i bivša svjetska šampionka Antoneta Stefanova. Iz Crne Gore seminaru je prisustvovao profesor Goran Tomić, fide majstor.

Pet predavača iz različitih krajeva svijeta podijelilo je svoja iskustva u šahovskom podučavanju djece sa autizmom.

Prvo je predavanje održala Ala Mishcanka, asistent za obrazovanje djece sa posebnim potrebama iz Kanade, koja već 16 godina u Torontu radi sa autističnom djecom. Ona je navela da se broj djece sa autizmom povećao od 1970 godine kada je registrovano 1 autistično djete na 10.000 djece do 1 autistično dijete od 54 djeteta 2016 godine u SAD. Od 2000. godine je povećan broj autistične djece za 178%. Najviše djece sa autizmom ima u Hong Kongu 1:27 dok je najmanje u Poljskoj 1:3,333 djeteta. U Španiji je broj autistične djece 1:137, a isto toliko i u Belgiji. Istaknute su razlike djece sa autizmom (ponovljene kretnje, izbjegavanje kontakta očima, problem socijalne interakcije, osjetljivost na jake mirise i ukuse (ne vole jak miris) i drugim donekle sličnim poremećajima.

Sledeći predavač je bila Lilit Karapetyan, viši istraživač na Institutu za šah Jermenskog državnog pedagoškog univerziteta Abovyan (ASPU) i predavač na Odsjeku za specijalnu pedagogiju i psihologiju.

Lilit Karapetyan je navela iskustvo koje imaju u Jermeniji. Tamo je od 2011 godine šah uveden kao obavezan predmet u osnovne škole od drugog do četvrtog razreda. Godine 2015 primjenjuje se kod djece u inkluziji. Dosadašnja iskustva pokazuju da korišćenjem šaha pored posebnih psihološko-pedagoških metoda pomaže regulisanju ponašanja djece autista. Šah je kao metod vrlo efikasan.

Predloženo je više metoda i vježbi, pored „zvučna slova“ vezana za šah, razne igre.

Korišćene vježbe:

Prvi zadatak – postavi se jednostavna šahovska pozicija i dijete gleda 35 do 40 sekundi. Zatim se skinu npr. crni topovi (ili neke druge figure, npr. 3 bijela pješaka) – zadatak je da dijete sa autizmom ponovo postavi na tablu topove (ili 3 bijela pješaka)

Drugi zadatak-postavi se pozicija – dijete gleda 25-30 sekundi. Zatim se skine sa table crni kralj i 2 bijela pješaka –dijete treba da pronađe gdje su bili kralj i pješaci

Treći zadatak –pripremi se na papiru (kartonu) crtež sa crnim i bijelim poljima. Autistično dijete posmatra 30-35 sekundi ovaj crtež

Zatim se da crtež sa bijelim poljima, a dijete samo zatamni polja za koja se sjeća da su bila zatamnjena u zadatku

Četvrti zadatak– djeci se pokazuju kutije za različite igre (4-5 igara) – domino, šah i slične i djeca posle pogađaju u koju kutiju idu koje figure.

Peti zadatak: Djeca raspoređuju figure na tablu

Djeca završavaju rečenice:
Svaka figura u šahu…
Boje šahovskih figura …

Šesti zadatak: djeca 30-40 sekundi gledaju šahovske figure

Zatim im se da nacrtan donji dio figure, a oni treba da docrtaju gornji koji prepoznaju po donjem (npr. pješak, top, kralj)

Sedmi zadatak: Dijete dobija zadatak: Koje figuru može sam da zamisli? Kralja, pješaka? Pokazuju im se velike figure iz baštenskog šaha

——————-
Ovo istraživanje je pratila i prokomentarisala njena koleginica Anna Charchyan, viši istraživač šaha na ASPU, s doktoratom pedagogije I predavačem logopedije i radne terapije na Fakultetu za specijalno I inkluzivno obrazovanje.

Prema istraživanju iz Jermenije povećala se memorija djece sa autizmom za 11,1 posle prve godine, na 66,6 posle druge godine, do 83,3 posle treće godine prema njihovom mjerenju u odnosu na grupe koje nisu primjenjivale šah.

—————-

Zatim je održala predavanje Natalija Popova, WIM, FIDE trener na Šahovskoj akademiji u Bjelorusiji koja je radila sa djecom uzrasta 6 do 12 godina. Ona je vodila projekt u Minsku dvije godine i istakla pozitivan uticaj šahovskih predavanja na djecu i kako su taj napredak pratili roditelji.

Napravila je jednostavan šahovski kurikulum i snimila više video zapisa rada sa djecom sa autizmom i uz odobrenje roditelja pokazala na seminaru, (ali ovi zapisi nisu dozvoljeni da se prenose dalje).

Ona je navela da u komunikaciji sa djecom sa autizmom koristi kraće rečenice, dosta vizelnih pomagala i pokreta tijela, kao i tehnike pamćenja.

Pri upoznavanju sa djecom svako dijete je dobilo mali poklon. U uvodu je istakla djeci da je šah igra

Koristila je uglavnom individualni rad sa djecom i navela nekoliko primjera praćena slikama i video zapisima

– Svako dijete sjedi za svojom tablom. Šahovski predavač ih pita na šahovskoj tabli da kažu boju pojedinih polja i boju figura. Čas ima određeno trajanje, 15 minuta i postoji tajmer na svakom stolu da dijete vidi. Zatim sledi odmor pri čemu se djeca odmaraju na Fit –ball stolicama (stolice sa mekanim loptama na kojima se djeca sjedaju, igraju i odskakuju)

Preporučuje se da u učionici za šah trebaju zidovi da budu bijeli.

-Zatim na šahovskoj tabli pokazuje crna i bijela polja, crne i bijele figure. Kada se postavi zadatak da autistična pokažu crno ili bijelo polje, crnu ili bijelu figuru. To djeca uspješno pokazuju.

-Pripremiti vježbe na papiru ili kartonu – crteže na kojima se vide, linija , dijagonala, red

Na pitanja predavača, na crtežu na papiru djeca pokazuju boju polja, objašnjavaju linije dijagonale.

-Primjenjuju se i složeniji zadaci kada autistično dijete pokazuje ne samo bijele figure na tabli već navede razlike kada je na tabli mat ili pat.

-Zatim se daje štampan dijagram sa nekoliko figura i dijete postavlja figure sa dijagrama na tabli.

-Moguć je i grupni rad da odgovaraju 3 djeteta – da li je neka pozicija pat ili nije. Ovo se radi sa demonstracionom tablom.

Postavlja se pozicija na demonstracionoj tabli i diskutuje o mogućem potezu – da li je pat – postavi se kralj u patu, ali postavi još jednog pješaka koji može da igra, pa se objašnjava kako nije pat.

Sumarno rezultati:

Rađeno je sa 15 učenika u 4 grupe, svi učenici su naučili za nazive figura i njihovo kretanje. Svi su uspjeli da postave figuru na tablu kada vide dijagram. Od 15 učenika njih 6 znaju da prepoznaju šah, mat, pat, anpasan.

Zatim je predavanje održala doktor psihologije i magistar biologije i edukacije Sandra Maria Guisso iz Brazila. Ona je radila istraživanje značaja šahovskih lekcija sa djecom autistima, djecom sa daunovim sindromom, ali i odraslima do 56 godina starosti. U disertaciji „šahovska igra i autistična djeca“ predstavila je slučajeve koje je izučavala u Brazilu.

U šahovske vježbe su bila uključena djeca od prvog razreda; šahovske vježbe su imali 2,5 godine (nedjeljno, ukupno, šahovski časovi su iznosili 50 minuta).

Navela je neke vježbe vezane za šah i ostvarene rezultate (što je dokumentovala video zapisima i fotografijama):

Vježba: Blokiran vid (stavi se marama djetetu preko očiju) i zatim pokušavaju da prepoznaju šahovsku figuru. Mogu se koristiti velike figure baštenskog šaha ili obične figure koje drže u ruci. Djeca prepoznaju da li je kralj, kraljica, top, skakač.

Djeca su uspješno naučila kretanje figura.

Zaključak disertacije:

• da je šah važan faktor za razvoj autistične djece –pojačava razmišljanje djece i njihovu interakciju
• pravila koja nauče u šahu se koriste u društvu i autistična djeca koja imaju šahovske časove imaju više uspjeha u familiji i društvu

Anastasia Sorokina iz Bjelorusije, WIM, potpredsjednica FIDE je odgovarala na pitanja prisutnih na seminaru – evo nekoliko zanimljivijih pitanja.

Na pitanje da li je moguće tokom pandemije korona virusa podučavati šah autističnu djecu preko interneta odgovorila da se tokom pandemije ne mogu da podučavaju djeca jer je potreban lični kontakt.

Na pitanje koje se mentalne osobine razvijaju šahovskim čaovima kod djece sa autizmom odgovorila je da se jača se memorija djece, posebno motorična i vizuelna memorija.

Jedan učesnik je postavio pitanje koliko je potrebno vremena rada sa djecom sa autizmom da se primjete prvi rezultati odgovor je bio:

Za prve rezultate djece sa autizmom potrebno je 3-4 mjeseca rada sa djecom

Postavljeno je i pitanje da li je potrebno da sa djecom sa autizmom časovima šaha prisustvuju i njihovi roditelji odgovor je sledeći:

Prema dosadašnjem iskustvu djeca koja imaju autizam najbolje da sami rade sa nastavnikom šaha, samo je u jednom slučaju dijetetu bila potrebna pomoć majke dok je prisustvovalo šahovskim časovima

Vrlo zanimljiv i uspješan seminar je završen anketom koju su učesnici ispunili. Dogovoren je drugi seminar o istoj temi tokom ljeta.